Najbolje bi bilo, ako se pri podizanju mladog zasada pored đubrenja u rupe izvrši i meliorativno đubrenje, čiji je zadatak da popravi fizičke i hemijske osobine zemljišta u širem prostoru, a koji će voćka značajnije koristiti u kasnijim godinama razvoja. Značajno je da se stvore što povoljniji uslovi u sloju od 45 cm dubine.
Pročitajte:Pravilnim đubrenjem do visokih i stabilnih prinosa šljive
Unos hranljivih elemenata
Prilika je ovo da se u zemlju unesu i potrebne količine hranljivih elemenata, a naročito fosfora i kalijuma u čemu oskudevaju skoro sva zemljišta. Takođe, unošenje potrebnih količina organske mase i krečnjaka najefikasnije se može obaviti prilikom podizanja voćnjaka. Blagotvorno dejstvo ovih mera će se odražavati na rodnost zasada tokom dužeg vremenskog perioda.Potrebne količine pojedinih elemenata će zavisiti od fizičko-hemijskih osobina zemljišta. Kao orijentacija se može uzeti podatak da je prilikom podizanja voćnjaka potrebno unijeti u zemljište 120 do 180 kg P2O5 i 200 do 260 kg K2O po jednom hektaru.
Količina stajnjaka se obično kreće od 30 do 50 tona, a količina krečnjaka od 10 do 20 tona, što takođe zavisi od količine humusa u zemljištu, odnosno od njegove kiselosti.
Pročitajte:Đubrenje mladih zasada voća i specifičnosti
Rasturanje đubriva
Preporučljivo je da se planirana doza podijeli na dva jednaka dijela. Prva polovina se rasturi po cijeloj površini zaemljišta i zaore na dubinu 40-50 cm. Po preoranom zemljištu treba rasturiti drugu polovinu i kultivatorom (tanjiračom) unijeti u zemljište. Na taj način će se izvršiti oplemenjivanje ovih slojeva zemljišta u kojima se stvarno i razvija najveća masa korijena voćaka.Đubrenje u rupe ima zadatak da pomogne razvoju voćke u prvim godinama. Iz tog razloga ono je neophodno i u tim slučajevima kada se izvršilo obilno đubrenje po cijeloj površini. Proizvođači često podižu nove voćnjake bez prethodne pripreme zemljišta, pa je u tom slučaju važno da se uraditi pravilno đubrenje prilikom sadnje u rupe.
























Nema komentara