Kako se orah razmnožava iz sjemena

Razmnožavanje oraha predstavlja osnovu za uspješan i dugotrajan zasad. Iako se danas kvalitetne sadnice najčešće dobijaju kalemljenjem, razmnožavanje sjemenom i dalje ima važnu ulogu u voćarstvu – posebno kod proizvodnje podloga, pošumljavanja i stvaranja novih sorti. U nastavku objašnjavamo kako se orah razmnožava i koje su ključne razlike između pojedinih metoda.

Načini razmnožavanja oraha

Orah se može razmnožavati generativno, odnosno sjemenom, kao i vegetativno kalemljenjem. U rijetkim slučajevima koriste se i izdanci ili kultura tkiva. U savremenoj proizvodnji generativno razmnožavanje služi uglavnom za dobijanje podloga koje se kasnije kaleme, dok se sortne sadnice gotovo isključivo proizvode kalemljenjem.

U novije vrijeme i u našim uslovima sve je češća proizvodnja kalemljenih sadnica oraha, jer one ranije stupaju u rod i daju ujednačeniji kvalitet plodova.

Kada se koristi razmnožavanje sjemenom

Razmnožavanje sjemenom koristi se u situacijama kada se želi:

• proizvesti podloga za kalemljenje
• pošumiti siromašna ili erozivna zemljišta
• dobiti nove sorte ukrštanjem (hibridizacijom)

Važno je naglasiti da biljke dobijene iz sjemena najčešće ne prenose vjerno osobine matične biljke, jer plod nastaje oplodnjom i nosi osobine oba roditelja.

Osobine i nedostaci sijanca oraha

Sijanci oraha, odnosno biljke dobijene iz sjemena, imaju nekoliko izraženih nedostataka. U pravilu kasnije stupaju u rod, često tek nakon šest do osam godina, dok kalemljene sadnice donose plodove znatno ranije. Osim toga, sijanac ima slabije razvijen korijenov sistem, s izraženom sržnom žilom i manjim brojem bočnih žilica, što otežava presađivanje i smanjuje prijem biljaka.

Pročitajte još: Gajenje ORAHA: Moderni pristupi za veći prinos i profit

Zbog nepoznatog oprašivača, kvalitet plodova sijanca često je neujednačen i slabiji u odnosu na matičnu biljku, čak i kada je sjeme uzeto s kvalitetnog stabla.

Direktna sjetva na stalno mjesto

U određenim slučajevima orah se može sijati direktno na stalno mjesto. Ova praksa se primjenjuje uglavnom kod pošumljavanja klizišta i siromašnih, erodiranih terena, gdje je cilj razviti snažan i dubok korijenov sistem. U takvim uslovima u jednu jamu se obično sije više plodova, a nakon godinu dana ostavlja se najrazvijeniji sijanac, dok se ostali pažljivo uklanjaju bez oštećenja korijena.

Stratifikacija sjemena oraha

Sjeme oraha ima izražen period mirovanja i bez stratifikacije neće klijati. Stratifikacija se obavlja u vlažnoj sredini, najčešće u pijesku, pri temperaturi od oko 5 do 10 °C. Proces traje približno dva mjeseca, tokom kojih dolazi do naknadnog dozrijevanja sjemena i pripreme za klijanje.

Pročitajte još: Opasnosti sadnje drugih biljaka pored oraha

U odnosu na većinu drugih voćnih vrsta, stratifikacija oraha traje kraće, ali zahtijeva pažljivo održavanje odgovarajuće vlage i temperature.

Oblikovanje korijenovog sistema

Kod naklijalih oraha moguće je izvršiti zakidanje korjenka, odnosno pinciranje. Ovim postupkom sprječava se razvoj jake sržne žile i podstiče stvaranje razgranatijeg korijenovog sistema. Takvi sejanci imaju bolji prijem prilikom presađivanja i lakše se prilagođavaju novim uslovima rasta.

Vrijeme i način sjetve

Sjeme oraha se može sijati u jesen ili u proljeće nakon obavljene stratifikacije. Sjetva se obavlja na dubinu od oko osam centimetara, uz razmake koji zavise od načina uzgoja i obrade zemljišta. U rasadničkoj proizvodnji razmaci su veći kako bi se omogućila lakša obrada i vađenje sadnica.