Ishrana povrća treba da osigura dovoljnu količinu lako pristupačnih hraniva. Pravilan odabir vrste i količine đubriva može biti presudan.
Poljoprivredna proizvodnja povrća spada u najzahtjvnije oblike prizvodnje. Složenost je uslovljena kratkim periodom vegetacije u kom se biljka razvija i formira, cvjeta i plododonosi. Za vrijeme vegetacije, biljku je potrebno pravilno njegovati, navodnjavati i hraniti odgovarajućim količinama hraniva. Svaku fazu rasta povrtarskih usjeva prati svojevrstan zahtjev za odgovarajućim hranivima, pa pravilan odabir vrste i količine đubriva može biti presudan za pravilan razvoj i prinos.
Svaka povrtarska biljka tokom svog porasta i razvića u zavisnosti od fenofaze u kojoj se nalazi, ima određene potrebe za hranjivim makro (N, P, K, Ca, Mg) i mikro (Fe, Zn, B, Cu, Cl, Mn, Si, Mo, Na, Co) elementima. Te količine ne mogu se kod povrtarskih usjeva obezbijediti prilikom osnovnog đubrenja zemljišta, već se moraju dodavati i u toku vegetacije fertigacijom (preko sistema za navodnjavanje) i folijarnom (preko lista) ishranom, ističe savjetodavac dipl. inž. poljoprivrede Zlatko Vampovac, PSSS Padinska Skela.
Pročitajte:Pravilan izbor biljaka za ZELENIŠNO ĐUBRENJE
Povrće u kratkom vegetacionom periodu razvija dosta nadzemne zelene mase, a pojedini usjevi kao korjenasto povrće i podzemne mase. Zato đubrenjem zemljišta i organskim i mineralnim đubrivima, treba osigurati u zemljištu dovoljnu količinu lako pristupačnih hraniva.Ishrana povrća primjenom organskih đubriva
Primjenom organskog đubriva, najčešće dobro fermentiranog stajskog đubriva, zemljište postaje rastresitije, bolje propusno za vodu, brže se zagrijava u proljeće jer bolje upija i provodi toplotu što vrlo povoljno utiče na brži početni razvoj mlade biljke.Zemljište koje je bogato organskom materijom ima bolju mikrobiološku aktivnost. Najbolje ga je unijeti u zemljište u jesen zaoravanjem, ali ako se to ne uradi tada, može i u proljeće s tim da se koristi u količini od 25-40 t/ha odnosno (2,5-4,0 kg/m2). Ali treba znati da primjenom samo stajskog đubriva ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hraniva, pa se uz đubrenje stajskim đubrivom obavezno primjenjuju i mineralna NPK đubriva.
Povrće sa plodovima (paradajz, paprika, krastavci, patlidžan) vrlo dobro reaguje na đubrenje organskim đubrivima, stoga je njihova primjena neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji. Ishrana povrća uz stajnjak na zemljištima koja su slabo snabdjevena fosforom i kalijumom podrazumijeva i primjenu 0,08–0,1 kg/m2 NPK (6-12-24), s tim da se 2/3 đubriva unese dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće, a preostala 1/3 se unosi u zemljište prilikom pripreme za sadnju. Pred sadnju dodaje se i azot kao UREA koja sadrži amidni oblik koji se duže zadržava i duže djeluje u zemljištu. On se primjenjuje u količini od 0,015-0,02 kg/m2.
Pročitajte:Đubrenje paradajza – Kada, kako i koje đubrivo primijenti
Tokom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om u količini od 0,01-0,015 kg/ m2. Prva prihrana obavlja se poslije rasađivanja kada se biljke dobro ukorijene, a druga prihrana nakon zametanja prvih plodova.
Mahunasto povrće, kao pasulj i grašak, su usjevi osjetljivi na stajsko i ostala organska đubriva. Stajnjak upotrebiti samo na zemljištima koja su siromašna humusom. Na plodnim zemljištima stajnjak može znatno povećati sadržaj azota, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna. Pasulj i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenu imaju simbiotske bakterije posredstvom kojih se djelimično snabdjevaju azotom iz vazduha.
Ishrana povrća mineralnim đubrivima
Vrlo je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno azota dok ga ne počnu koristiti iz kvržica, ističe savjetodavac PSSS Padinska Skela Vampovac. Radi toga se đubri mineralnim đubrivima samo pri pripremi zemljišta za sjetvu kad se primjenjuje oko 0,07 kg/m2 NPK (6-12-24) ili 0,05 kg/m2 NPK (7-20-30).Nakon rasturanja đubriva po proizvodnoj površini, zemljište se preore ili prekopa. U pripremi zemljišta za setvu dodaje se i 0,01 kg/m2 UREE. Treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje (freziranje) jer do nicanja može nastati pokorica, što otežava nicanje, a zbog toga i neujednačenost usjeva. Prihrana se ne obavlja jer se povećava bujnost, a smanjuje cvjetanje i plod.
Nema komentara